Interaktivna karta istorije Bjelorusije

Položaj Bjelorusije u centru Europe je na različiti način utjecao na sudbinu zemlje. S jedne strane to je osiguravalo široke vanjske veze, s druge je donosilo ratove i razaranja. Stvorili smo kartu formiranja suvremene Bjelorusije da podsjetimo na nevjerojatnu povijest naše zemlje.

Velika Kneževina Litva

Mindovg

1195–1263
  • Osnivanje VKL-a s glavnim gradom u Navagrudku
  • Poraz tatara kod Krutogorja
  • Krunidba Mindovga

    Drevne bjeloruske kneževine su postupno ulazile u sastav nove države nakon pripajanja Navagrudku okolnih zemalja pod upravom Mindovga. Sve one su bile zainteresirane za utvrđivanje državne vlasti, što je davalo sigurnu zaštitu od neprijatelja i mogućnost mirno sе baviti zemljoradnjom, trgovinom i zanatstvom.

  • Pohod tatara na zemlje VKL-a
  • Vojska VKL-a je potukla križarske vitezove blizu jezera Durbe

Treniota

Ubijen 1264.
  • Ubojstvo Mindovga kao rezultat međusobne borbe

Vaišvilkas

1223–1267
  • Ubojstvo Treniota. Na vlast dolazi sin Mindovga — Vojšelk

Švarn Danilovič

1230-te–1270

Traidens

Umro 1282.

Daumantas

Umro 1285.
  • Poraz tatarske vojske od vojske VKL-a blizu sela Magiljna

Butigeidis

1240-te–1290

Butvidas

Umro 1295.
  • Vytenis je ugušio ustanak feudalaca Samogitije koji su htjeli sklopiti savez s križarskim redovima

Vytenis

Umro 1316.
  • Grb »Pagonja« je postao grb VKL-a

    Vrijeme vladavine Vitenisa ujedno je i kraj razdoblja privremenog opadanja moći kneževine.

  • Vytenis je odbio pohod križarskih vitezova na zemlje Samogitije i sklopio je mirovni sporazum s Rigom
  • Dobrovoljno pripajanje zemalja oko Polocka s pravima autonomije
  • Pobjeda nad njemačkim vitezovima blizu Navagrudka
  • Pripajanje zemalja oko Bresta

Gediminas

1275–1341
  • Za vrijeme vladavine Gediminasa skoro sve bjeloruske zemlje su ušle u sastav VKL-a. Istovremeno se počelo sa pozajmljivanjem prvih elemenata zapadnoeuropske kulture.

  • Prijenos glavnog grada u Vilnu
  • Pripajanje Minske kneževine VKL-u nakon smrti minskog kneza Vasilja. Također je pripojena Slucka kneževina
  • Pobjeda nad vitezovima tevtonskog reda na rijeci Akmene

Jaunutis

1308–1366

Algirdas

1295–1377
  • Za vrijeme vladavine Algirdasa bjeloruske zemlje su zauzele centralno mjesto u državi, a teritorija Velike Kneževine Litve se povećala više nego dvaput. Državni jezik je bio bjeloruski.

  • Pobjeda nad njemačkim vitezovima na rijeci Streva
  • Pripajanje Amscislavske kneževine
  • Pohodi na Moskvu

Vladislav II. Jagelo

1362–1434
  • Povratak Rževske kneževine Moskvi

    Od najznačajnijih dešavanja za vrijeme vladavine Vladislava II. Jagelo izdvajaju se pokrštenje Litve i bitka kod Tannenberga 1410. godine, koja je stavila točku na ekspanziju njemačkih vitezova.

Kestutis

1297–1382

Vladislav II. Jagelo

1362–1434
  • Ubojstvo Kestutisa
  • Pomirenje Jagele i Vitolda
  • Unija iz Kreva između Velike Kneževine Litve i Poljske kraljevine
  • Vitold se ponovno svađa s Jagelom i počinje borbu za vlast u VKL-u

Vitold

Oko 1350–1430
  • Ostrovski sporazum: Vitold je postao Veliki Knez Litvansk, priznajući pri tome ovisnost o Jageli

    Za vrijeme vladavine Vitolda Velika Kneževina Litva je dostigla najveću moć i veličinu: od Pskova do Crnog mora i od Oke i Kurska do Galicije. VKL se pretvorila u najmoćniju državu Centralne i Istočne Europe.

  • Pripajanje Smolenske kneževine VKL-u
  • Unija u Vilni-Radomu. Vitold je zvanično proglašen za doživotnog vladara VKL-а
  • Gubitak Smolenskih zemalja
  • Jagelo je vratio Podolje Poljskoj
  • Povratak Smolenskih zemalja
  • Pobjeda u bitci kod Tannenberga
  • Unija u Gorodlu
  • Mirovni sporazum na jezeru Meljno: povratak zemalja Samogitije VKL-u
  • Kneževine oko gornjih tokova rijeke Oka su postale vazali VKL-a

Švitrigaila

Oko 1370–1452
  • Pripajanje Tule prema ugovoru s razinskim knezom Ivanom Fjodorovičem

Sigismund Kestutovič

Oko 1365–1440
  • Građanski rat između Sigismunda i Švitrigaile za vlast u VKL-u
  • Povratak Podolja Poljskoj. Gubitak Tule

Kazimir IV. Jagelović

1427–1492
  • Nakon ubojstva Sigismunda Kestutoviča u dvorcu na otoku Trakaiu dvanaestogodišnji Kazimir je bio izabran za Velikog kneza Litavskog

    Tadašnju Bjelorusiju su putnici iz Zapadne Europe nazivali »zemljom dvoraca«. U ovom razdoblju su izgrađeni veliki dvorci u Navagrudku, Krevu, Lidi, Vitebsku, Mednikaju, Trakaju.

  • Kazimir Jagelović istovremeno postaje kralj Poljske pod imenom Kazimir IV.
  • Privilegij Kazimira: počelo je porobljavanje seljaka
  • Izdavanje Statuta Kazimira Jagelovića

    Velika Kneževina Litva je postala primjer države, u kojoj je bila moguća miroljubiva koegzistencija različitih naroda i religija, što je doprinosilo visokom razvoju kulture. Razdoblje 16. - poč. 17. stoljeća se u povijesti zemlje zove »zlatno doba«.

Aleksandar Jagelović

1427–1492
  • Prvi rat Moskovije i VKL-a (do 1494)
  • Privilegij Aleksandra: apsolutnu vlast u VKL-u je zamijenila klasna-predstavnička vlast
  • Rat Moskovije i VKL-a
  • Moskovsko-litavski rat završava mirovnim sporazumom na Blagovijesti

Sigismund I. Stari

1467–1548
  • Vječni mir, mirovni sporazum
  • Pobjeda Konstantina Ostroškog nad Moskovljanima u bitci kod Orše

    Bitka kod Orše je postala jedna od najvećih u Europi u 16. stoljeću. Svi osvojeni gradovi su bili oslobođeni. Istovremeno se počeo rušiti tajni savez Moskovije i europskih država protiv VKL-a.

  • Skaryna u Pragu izdaje prvu tiskanu bjelorusku knjigu
  • Skaryna osniva tiskaru u Vilni
  • Izdavanje poeme Mikole Gusovskog »Pjesma o zubru«
  • Pripajanje kraja Dikoje polje Osmanskom carstvu
  • Prvi Statut VKL-a
  • Još jedno primirje s Moskvom

Sigismund II. August

1520–1572
  • Bjeloruski gradovi su u to vrijeme svojim izgledom i organizacijom života ličili na gradove Europe. Na istok od Bjelorusije, gdje je još uvijek vladao feudalni sustav, nije postojalo Magdeburško pravo. VKL je postala istočna predstraža Renesanse.

  • Livonski rat (do 1583)
  • Vojvodstvo Kurlandija i Semigalija je prešlo pod protektorat VKL-a
  • Simon Budni je započeo izdavačku djelatnost u Njasvižu
  • Vojska Ivana IV. Groznog je zauzela Polock
  • U Berestju je tiskana Biblija Radziwiłła
  • Poraz moskovske vojske na rijeci Ula
  • Drugi Statut VKL-a. Zadvinsko vojvodstvo je zvanično uključeno u sastav VKL-a pod nazivom Inflantsko vojvodstvo

Poljsko-Litavska Unija

  • Utvrđena je Lublinska Unija — akt o federativnom ujedinjenju dviju država, Velike Kneževine Litve i Poljske, u Poljsko-Litavsku Uniju

Henrik III.

1551–1589
  • Poljsko-Litavska Unija je postala konfederacija Poljske i VKL-a, što nije prekinulo postojanje dviju država.

Stjepan Báthory

1533–1586
  • Osnovana je Ostroška Akademija
  • Osnovano je Sveučilište u Vilni
  • Oslobađanje Polocka
  • Vasilj Tjapinski je izdao bjeloruski prijevod Evanđelja
  • Mir u Jam-Zapoljskom između Poljsko-Litavske Unije i Moskovske države

Sigismund III. Vasa

1566–1632
  • Treći Statut VKL-a

    Treći Ustav je postao najnapredniji i najsavršeniji pravni akt Europe tog vremena. Ustav je zakonski utvrdio ideju religiozne tolerancije i branio prava svih stanovnika neovisno od njihove vjeroispovijesti.

  • Brestovska unija pravoslavne i katoličke crkve Poljsko-Litavske Unije
  • Rat Poljsko-Litavske Unije protiv Švedske
  • Početak invazije Poljsko-Litavske Unije u Ruskoj državi
  • Poraz švedske vojske kod Kirholma
  • Vojska Poljsko-Litavske Unije je zauzela Moskvu
  • Dobrovoljačka vojska na čelu s Mininim i Požarskim oslobađaju Moskvu od vojske Poljsko-Litavske Unije
  • Mir u Deulinu između Ruske države i Poljsko-Litavske Unije
  • Vojska Poljsko-Litavske Unije je potukla tursku vojsku kod Hotina
  • Mir u Altmarku kao rezultat poraza Poljsko-Litavske Unije u ratu sa Švedskom

Vladislav IV. Vasa

1595–1648
  • Smolenski rat između Rusije i Poljsko-Litavske Unije (do 1634)

Ivan II. Kazimir Vasa

1609–1672
  • Kozačko-seljački ustanak (do 1651)
  • Trinaestogodišnja okupacija zemalja VKL-a od strane moskovske vojske, kao rezultat toga Bjelorusija je izgubila polovicu stanovništva

    Suvremenici su nazvali rat 1654. godine »krvavom poplavom«. Generalno je cijelo stoljeće prošlo u neprestanim ratovima.

  • Prvi Sjeverni rat između Švedske i Poljsko-Litavske Unije
  • U skladu sa sporazumima iz Bydgoszcza i Wehlau Poljsko-Litavska Unija odustaje od Istočne Prusije u zamjenu za vojnu podršku Brandenburga u slučaju ratne opasnosti
  • Bitka kod Palonke
  • Mogiljovski ustanak
  • Andrusovski mirovni sporazum između Rusije i Poljsko-Litavske Unije

Mihail Koribut Višnjevecki

1640–1673
  • Bučački mir između Osmanskog carstva i Poljsko-Litavske Unije. Početak drugog Poljsko-Turskog rata

Ivan III. Sobjeski

1629–1696
  • Za vrijeme vladavine Ivana Sobjeskog Poljsko-Litavska Unija je doživjela svoj posljednji uspon.

  • Žuravenski mirovni sporazum između Osmanskog carstva i Poljsko-Litavske Unije
  • Početak rata protiv Turske i Krimskog kanata. Završio se pobjedom Poljsko-Litavske Unije 1699. godine
  • Vječni mir, mirovni sporazum

August II. Jaki

1670–1733
  • Karlovački mir, prema kojem je Poljsko-Litavska Unija vratila sebi skoro sve zemlje izgubljene prema Bučačkom miru
  • Sjeverni rat

    Sve je izglednije bilo da će oslabljena Poljsko-Litavska Unija uskoro pripasti Ruskoj imperiji. Petar I. je postigao smanjenje državne vojske koja nije smjela premašiti 24 tisuće vojnika. Istodobno su vojske najbližih susjednih država bile nekoliko desetaka puta veće.

Stanislav I. Leszczyński

1677–1766

August II. Jaki

1670–1733
  • Poltavska bitka
  • Vojnici Petra I. su raznijeli eksplozivom Saborni hram Svete Sofije u Polocku

Stanislav I. Leszczyński

1677–1766

August III.

1696–1763

Stanislav II. August Poniatowski

1732–1768
  • Pobjeda Suvorova nad vojskom velikog litvanskog hetmana Oginskog

    Godine 1795. Stanislav II. August Poniatowski, kralj Poljske i veliki knez Litve, pod pritiskom se odrekao prijestolja u korist ruske carice Katarine II. Federativna Poljsko-Litavska Unija i obje zemlje u njenom sastavu — Kraljevina Poljska i Velika Kneževina Litva — prestale su postojati.

  • Prva podjela Poljsko-Litavske Unije
  • Sejm Poljsko-Litavske Unije usvaja prvi u Europi Ustav
  • Druga podjela Poljsko-Litavske Unije
  • Kościuszkov ustanak

Gubernije u sastavu Ruskog carstva

  • Treća podjela Poljsko-Litavske Unije, kao rezultat zemlje suvremene Bjelorusije su u cijelosti ušle u sastav Ruske imperije
  • Rat Ruskog imperijа protiv Napoleona
  • Nastanak Filomatskog društva

    Bjelorusija je postala topovsko meso i buferna država za rješavanje vojnih pitanja. Rat s Napoleonom je Bjelorusiji koštao svakog četvrtog stanovnika.

  • Stvaranje društva »Vojni drugovi«
  • Studenački ustanak
  • Zatvaranje Sveučilišta u Vilni
  • Nastava se prebacuje na ruski jezik. Stvaranje ilegalnog »Demokratskog društva«
  • Ukidanje Brestovske unije
  • Ukinut je Statut VKL-a. Za teritoriju koja je ušla u sastav Ruske imperije uveden je naziv »Sjeverozapadni kraj«

    Bjeloruskim gradovima su oduzeti stari grbovi, i ukinuto je Magdeburško pravo.

  • Jan Barščevski je objavio prvi dio zbirke »Plemić Zavaljnja, ili Bjelorusija u fantastičnim pričama«
  • Zabrana bjeloruske latinice (lacinke)
  • Ukidanje kmetstva
  • Izdavanje ilegalnih novina »Muzička istina«, prvih novina na bjeloruskom jeziku
  • Ustanak Kastusja Kalinovskog

    Ustanak 1863. godine je bio jedan od rijetkih primjera u povijesti 19. stoljeća, kada se mala grupa naoružanih ljudi pobunila protiv ogromne imperije braneći svoje ljudsko i nacionalno dostojanstvo.

  • Smrtna kazna nad Kalinovskim u Vilni. Zabrana bjeloruskog jezika u obrazovnim ustanovama
  • Vincent Dunin-Marcinkevič je objavio kazališni komad »Pinskaja šljahta« (»Pinsko plemstvo«)
  • Počinje objavljivanje časopisa »Goman« (»Žagor«)

    U uvjetima faktičke zabrane tiska na bjeloruskom jeziku do 1905. godine, u razvoju nove bjeloruske književnosti su bitno mjesto zauzimale necenzurirane publikacije u drugim zemljama.

  • Objavljena је »Dudka belaruskaja« (»Bjeloruska svirala«) Františka Boguševiča
  • Stvorena je prva bjeloruska politička stranka — »Gramada«
  • Kurlovsko streljanje (izvršeno po naređenju gubernatora Kurlova)
  • Objavljeni su prvi brojevi novina »Naša dolja« (»Naša sudbina«) i »Naša njiva«
  • Izdavanje »Kratke povijesti Bjelorusije« Vaclava Lastovskog
  • Početak Prvog svjetskog rata
  • Februarska revolucija: vlast osvaja Privremena vlada
  • Listopadska revolucija

    Na vlast je došla vlada čiju većinu su činili Boljševici.

  • Minski Sovjet radničkih i vojničkih deputata je preuzeo vlast. Stvaranje Vojno-revolucionarnog komiteta Zapadnog fronta

Zapadna oblast

Karl Lander

1883–1937
  • Stvaranje Zapadne oblasti RSFSR-a
  • Otvaranje Prvog Svebjeloruskog kongresa

    Privremeno ujedinjenje u cilju centralizacije vlasti lokalnih Sovjeta.

  • Boljševici su napustili Minsk

Bjeloruska Narodna Republika

Jan Sereda

1879–1943
  • Prva Ustavna povelja BNR-a: Izvršni odbor Svebјeloruskog kongresa se proglasio za vladu na teritoriju Bjelorusije

    BNR nije dobila podršku širokih narodnih masa. Bila je stvorena u vrlo nepogodnim uvjetima i postojala je pod okupacijskim režimom koji je bio protiv nacionalnih težnji i organa vlasti proglašene države.

  • Mirovni sporazum u Brest-Litovsku
  • Druga Ustavna povelja BNR-a: Bjelorusija je proglašena za narodnu republiku
  • Objavljivanje »Bjeloruske gramatike za škole« Branislava Тaraškevíča
  • Treća Ustavna povelja BNR-a — proglašenje neovisnosti

Jazep Ljosik

1883–1940

Sovjetska Socijalistička Republika Bjelorusija

Tiška Gartni

1887–1937
  • 6. Sjeverozapadni kongres RKP(b) je donio rezoluciju o proglašenju samostalne Sovjetske Republike Bjelorusije

    Uspon nacionalno-oslobodilačkog pokreta u Bjelorusiji, proglašenje BNR i djelatnost njezinih upravnih organa su potaknuli vladu boljševika formalno priznati pravo bjeloruskog naroda na samoopredeljenje i nacionalnu državnost.

  • Privremena vlada Bjelorusije je objavila Manifest o stvaranju SSR Bjelorusije
  • Isključenje Smolenske, Mogiljovske i Vitebske gubernije

Aleksandar Mjasnikov

1886–1925

Litbel

Vincas Mickevičus-Kapsukas

1879–1928
  • CK RKP(b) je donio odluku o stvaranju Litbel-a

    Litbel je bio stvoren kao buferna država između RSFSR i Poljske, trajala je nekoliko mjeseci.

  • Skoro tri četvrtine Litbel-a su zauzele poljske trupe
  • Litbel je prestao postojati

Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika

Jefim Genkin

1896–1938
  • Drugo proglašenje Bjeloruske SSR

    U ljeto 1920. godine na istočnoj teritoriju Bjelorusije uspostavljena je sovjetska vlast. 31. srpnja 1920. godine na kongresu predstavnika komunističke partije Litve i Bjelorusije, sovjetskih i sindikalnih organizacija Minska i Minske gubernije usvojena je Deklaracija o proglašenju neovisnosti Sovjetske Socijalističke Republike Bjelorusije.

  • Stvaranje Centralne Litve na teritorijama Istočne Litve i Zapadne Bjelorusije s centrom u Vilnu

Vilgelm Knorin

1890–1938

Vaclav Bogucki

1884–1937
  • Predaja Bjeloruskoj SSR 15 županija i pojedinih općina Vitebske, Gomeljske i Smolenske gubernije

Aleksandar Asatkin-Vladimirski

1885–1937

Aleksandar Krinicki

1894–1937

Vilgelm Knorin

1890–1938

Jan Gamarnik

1894–1937
  • Početak masovne kolektivizacije

Konstantin Gej

1896–1939

Nikolaj Gikalo

1897–1938

Vasilij Šarangovič

1897–1938
  • U ovo vrijeme se propagira ideja da u Bjelorusiji djeluje anti-sovjetska ilegala, nacionalno-fašistička organizacija, na čelu koje su bili šefovi republike N.Gikalo, A. Červjakov, N. Goloded. Kao rezultat toga represirano je 99 prvih tajnika rejonskih komiteta KP(b)B od 101 rejonskog komiteta, koji su tada postojali na teritoriju Bjeloruske SSR.

Jakov Jakovljev

1896–1938

Aleksej Volkov

1890–1942

Pantelejmon Ponomarenko

1902–1984
  • Početak Drugog svjetskog rata
  • Sovjetske trupe su ušle u Zapadnu Bjelorusiju i Zapadnu Ukrajinu
  • Vilnjus s provincijom je pripojen Litvi
  • Teritorija Zapadne Bjelorusije je pripojena Bjeloruskoj SSR
  • Litavskoj SSR su pripojeni tri rejona Vilnjuske i Bjalistocke oblasti
  • Početak Velikog domovinskog rata

    Za vrijeme rata je spaljeno i uništeno 209 gradova i rejonskih centara, 9.200 sela. Poginuo je svaki treći stanovnik.

  • Početak operacije »Bagration«
  • Oslobođenje Minska
  • Bjalistocka i dio Brestske oblasti su pripojene Poljskoj
  • Završio se Veliki domovinski rat
  • Bjelorusija je primljena u sastav osnivača Ujedinjenih naroda

Nikolaj Gusarov

1905–1985

Nikolaj Patoličev

1908–1989
  • Učlanjenje u UNESCO

    Liberalizacija za vrijeme vladavine Hruščova. Demokratizacija društvenog života, rehabilitirano je više žrtava represija.

Kiril Mazurov

1914–1989

Pjotr Mašerov

1918–1980
  • Bjelorusija je dostigla predratni nivo broja stanovnika

Tihon Kiseljov

1917–1983

Nikolaj Sljunjkov

Rođ. 1929.
  • Sredinom 1980-tih godina je počeo proces reformiranja političkog sustava, demokratizacije društva, državne izgradnje; počeo se formirati višestranački sustav.

  • Černobilska katastrofa

Jefrem Sokolov

Rođ. 1926.
  • Rasterivanje masovnih demonstracija organizovanih u znak sjećanja na žrtve staljinizma (»Dzjadi—88«)
  • Stvaranje Organizacijskog odbora za osnivanje Bjeloruskog narodnog fronta

Anatolij Malofejev

Rođ. 1933.

Nikolaj Dementјej

Rođ. 1930.

Republika Bjelorusija

Stanislav Šuškevič

Rođ. 1934.
  • Kao državni grb i zastava su utvrđeni »Pagonja« i bijelo-crveno-bijela zastava

    Krajem 20. stoljeća Bjelorusija je postala neovisna suverena država. Tijekom prošlih desetljeća Bjelorusi ne samo da su sačuvali i obnovili nasljeđe predaka i povijest zemlje, nego su i uložili napore da se i dalje razvija.

  • Potpisan je Beloveški dogovor o prestanku postojanja SSSR-a i osnivanju Zajednice Neovisnih Država
  • Uvedene su bjeloruske rublje, zvane »zajčiki«
  • Kurapati, mjesto masovnih grobnica ljudi koji su bili streljani u NKVD-u, dodani su na listu povijesne i kulturne baštine

Mečislav Grib

Rođ. 1938.

Aleksandar Lukašenko

Rođ. 1954.
  • Održani su prvi predsjednički izbori
  • Održani su referendumi o državnim simbolima, jeziku, integraciji s Ruskom Federacijom i o pravu predsjednika raspuštati Vrhovni sovjet
  • Referendum o izmjenama u Ustavu
  • Bjelorusija je dobila status nenuklearne države
  • Stupio je na snagu ugovor o stvaranju Savezne države Bjelorusije i Rusije
  • Referendum o ponovnom sudjelovanju na predsjedničkim izborima jedne te iste osobe neograničeni broj puta
  • Bjeloruskinja Svetlana Aleksijevič je dobila Nobelovu nagradu za književnost

Na projektu su radili

Aleksej
Čerenkevič
Ideja i dizajn
Jevgenij
Špilevskij
Front-end
Ana
Širajeva
Tekstovi
Natalija
Matjuševskaja
Prijevod na hrvatski
Viktor
Jakunin
Menadžment
Pavel
Kedič
Važne preporuke
Pogledati još jednom?